SYLLABUS KOLEGIJA «PREGLED POVIJESTI RUSKE KNJIŽEVNOSTI 2»
Naziv predmeta: Ruska književnost
Naziv kolegija: Pregled povijesti ruske književnosti 2
Ime nastavnika: dr. sc. Josip Užarević
Mjesto i vrijeme: traži se
Status kolegija: obavezni
Jezik: hrvatski i ruski
Oblik nastave: predavanje
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno
Broj ECTS-bodova: 5
Uvjet: nema uvjeta
Obveze studenata:
– redovito pohađanje nastave
Ciljevi kolegija:
– upoznavanje osnovnih razdoblja, najvažnijih predstavnika i djela ruske književnosti od 19. do 21. stoljeća te razumijevanje logike njihova povijesnoga razvitka i povezanosti
Uloga kolegija u ukupnome kurikulumu:
– u kontekstu sveukupna studija ruske književnosti kolegij nudi preliminarno-sintetsko književnopovijesno znanje koje – uz Uvod u rusku književnost 1 i 2 – studentima rusistike omogućuje lakšu orijentaciju pri odabiru kolegija u idućim (višim) fazama studija
Korištene metode:
– izlaganje, analiza tekstova, diskusija, uporaba računala (Power Point, internet)
Sadržaj kolegija:
1. nastavna jedinica
Ruski romantizam: prva trećina 19. stoljeća. Europski književni u kulturni kontekst. Osnovne odlike romantičarske poetike.
Žukovskij, Batjuškov, Vjazemskij, dekabristi, Odoevskij, Baratynskij i dr.
– Badalić, J. 1972. Rusko hrvatske književne studije, Zagreb: Liber.
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
2. nastavna jedinica
Vrhunci romantizma («zlatni vijek» ruskoga pjesništva) i naznaka realističke poetike. Puškin i Lermontov
– Badalić, J. 1972. Rusko hrvatske književne studije, Zagreb: Liber.
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
– Užarević, J. 2002. «Aleksandr Puškin i ruska književnost», u: Aleksandr Sergejevič Puškin, Pjesme. Bajke. Drame, Zagreb: Hum naklada, str. 301-324.
3. nastavna jedinica
Postromantizam. Tjutčev i Fet
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
– Grigor’eva, A. D. 1980. Slovo v poèzii Tjutčeva, Moskva: Izdatel’stvo Nauka.
4. nastavna jedinica
Rani realizam. Gogol’ i Gercen. Slavenofili i zapadnjaci.
– Badalić, J. 1972. Rusko hrvatske književne studije, Zagreb: Liber.
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
5. nastavna jedinica
Razvijeni realizam. Turgenev, Gončarov, Leskov.
– Badalić, J. 1972. Rusko hrvatske književne studije, Zagreb: Liber.
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
6. nastavna jedinica
Vrhunci ruskoga realizma. Dostoevskij i Tolstoj
– Badalić, J. 1972. Rusko hrvatske književne studije, Zagreb: Liber.
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
7. nastavna jedinica
Dezintegracija realizma . Čehov, Gor’kij
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
8. nastavna jedinica
Ruski simbolizam («srebrni vijek»). Prvi i drugi naraštaj simbolista. Solov’evljeva uloga. Simbolistička poetika. Brjusov, Sologub, Ivanov, Blok, Belyj. Realistička tradicija: Bunin.
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
9. nastavna jedinica
Avangarda / postsimbolizam. Akmeisti, futuristi, imažinisti, oberiuti: Ahmatova i Mandel’štam; Majakovskij i Hlebnikov; Esenin; Pasternak i Cvetaeva; Harms i Zabolockij. Odlike avangardističke poetike.
– Flaker, A. 1984. Ruska avangarda, Zagreb: SN Liber i Globus.
– Pojmovnik ruske avangarde 1-9. 1984-1993. Zagreb.
– Užarević, J. 1990. Književnost, jezik, paradoks, Osijek: Revija.
– Užarević, J. 1991. Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak), Zagreb: ZZK.
10. nastavna jedinica
Emigrantska književnost. Tri vala ruske emigracije. Hodasevič, Bunin, Cvetaeva, Nabokov, Solženicyn, Brodskij.
– Lukšić, I. i Medarić, M. (ur.). 1987. «Ruska književnost u dijaspori», u: Književna smotra, Zagreb, br. 65-66.
– Lukšić, I. (ur.). 2004. Treći val. Književnost i život ruske dijaspore posljednjih desetljeća XX. stoljeća, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo i Disput.
– Struve, G. 1984. Russkaja literatura v izgnanii, Paris: YMCA-PRESS.
– Medarić, M. 1989. Od Mašenjke do Lolite, Zagreb: August Cesarec.
11. nastavna jedinica
Socrealizam i književnost nakon Drugoga svjetskoga rata. Književnost u funkciji države i ideologije. Staljinizam, totalitarizam, sovjetska književnost. Fadeev, Ostrovskij, Šolohov.
– Gjunter, H. i Dobrenko, E. (red.). 2000. Socrealističeskij kanon, Sankt-Peterburg: Gumanitarnoe agentstvo «Akademičeskij proekt».
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
12. nastavna jedinica
Šezdesete i sedamdesete. Jugovina (šezdesete) i reakcija na nju (sedamdesete). Evtušenko, Voznesenskij, Ahmadulina i dr. Aksenov i Bitov. Proza u trapericama. Samizdat, tamizdat.
– Kremencov, L. P. (red.). 2003. Russkaja literatura XX veka v dvuh tomah. Tom 2. 1940 – 1990-e gody, Moskva: Academia.
– Lukšić, I. (ur.). 2000. Šezdesete. Zbornik, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
13. nastavna jedinica
Postmodernizam, perestrojka, početak 21. stoljeća. Bitov, Venedikt Erofeev, Brodskij, Prigov, Sorokin, Petruševskaja, Pelevin, Ulickaja
– Lukšić, I. (ur.). 1998. Soc-art. Tekstovi i kritika, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
– Postmodernizm. Ènciklopedija. 2001. Minsk: Interpresservis i Knižnyj dom.
– Skoropanova, I. S. 2004. Russkaja postmodernistskaja literatura, Moskva: Izdatel’stvo «Flinta» i Izdatel’stvo «Nauka».
14. nastavna jedinica
Ruska književnoteorijska misao 20. stoljeća. Formalizam (Šklovskij, Tynjanov, Tomaševskij, Èjhenbaum, Jakobson, Žirmunskij, Vinogradov), fenomenologija (Florenskij, Losev, Bahtin, Averincev), strukturalizam i semiotika (Propp, Lotman, Uspenskij, Toporov, Ivanov), postmodernistička teorija (Èpštejn).
– Biti, V. 2000. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb: Matica hrvatska.
– Biti, V. (ur). 1992. Bahtin i drugi, Zagreb: Naklada MD.
– Solar, M. 1997. Teorija književnosti (XVIII. izdanje), Zagreb: ŠK.
– Užarević, J. 1990. Književnost, jezik, paradoks, Osijek: Revija.
– Veršić, S. 2004. Kultura kao semiotički problem u djelu Jurija Lotmana, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
Literatura
Obvezna
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
– Flaker, A. 1976. Stilske formacije, Zagreb: SNL.
– Lauer, R. 2009. Povijest ruske književnosti, Zagreb: Golden marketing -Tehnička knjiga.
– Mulić, M. 1975. «Stara ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 236-237.
Neobvezna
– Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom pervyj. Drevnerusskaja literatura. Literatura XVIII veka (ur. D. S. Lihačev i G. P. Makogonenko). 1980. Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie.
– Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom vtoroj. Ot sentimentalizma k romantizmu i realizmu (ur. E. N. Kuprejanov). 1981 Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie.
– Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom tretij. Rascvet realizma (ur. F. Ja. Prijm i N. I. Pruckov). 1982. Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie.
– Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom tretij. Ot sentimentalizma k romantizmu i realizmu (ur. E. N. Kuprejanov). 1981. Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie.
– Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom četvertyj.Literatua ot konca XIX – načala XX veka (ur. K. D. Muratov). 1983. Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie.
– L. P. Kremencov (ur.). 2003. Russkaja literatura XX veka v dvuh tomah. Tom 1. 1920 -1930-e gody; Tom 2. 1940 – 1990-e gody, Moskva: Academia.
– sva druga literatura navedena uz pojedine nastavne jedinice
Načini praćenja kvalitete i uspješnosti nastavne jedinice
Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskoga fakulteta u Zagrebu